- Nemamo nikakve potrebe za povećanjem cijena.
Brašno je otišlo od korone i rata u Ukrajini u nebesa, ali tri puta je
sada pala cijena i došli smo do prihvatljive cijene. Sada je borba da ne
opteretimo proizvod, a da povećamo netoplaće radnicima i da ostanu u
Hrvatskoj, rekao je Dejan Zrinski, vlasnik pekarnice Koprivnica.
Cijene
pšenice i kukuruza na tržištu pale su i do 50%, no pekari se žale na
cijenu rada, transporta, pa i struje. Problem je i nerentabilna
proizvodnja.
- Pšenice imamo duplo više od potreba, a ne prerađujemo je u proizvode dodane vrijednosti koji bi donjeli nova radna mjesta. Mi smo definitivno puno izgubili i vidimo poziciju Hrvatske kao bazena jeftine sirovine i uvoza finalnih proizvoda, rekla je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Čak 30% pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza
Čak 30% pekarskih proizvoda dolazi iz uvoza i nekoć profitabilnu industriju polako preuzimaju stranci.
- Svaki će poduzetnik donjeti odluku o profitnoj marži, industrija je konkurentna ima velik broj igrača, dolazi do okrupnjavanja i složeni su uvjeti kako napraviti cijene da zadovolje kupce, ustvrdila je Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambenoj industriji.
Cijene kruha već su porasle od 10 do 15 posto i nema razloga za novo poskupljenje, upozorava i resorni ministar.
- Rekao sam nema razloga i nikakvog opravdanog razloga za dizanje cijena jer je došlo do pojeftinjenja većeg broja proizvoda, istaknuo je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Hrvatska je među pet europskih zemalja u kojima je kruh najviše poskupio. Hoće li cijene i dalje rasti, odluka je na proizvođaču kojem jaka konkurencija itekako puše za vrat.